Gostujuće predavanje u Banjoj Luci: Hasidske zajednice u Americi i njihovi jezici

Share

U Jevrejskom kulturnom centru u Banja Luci, u četvrtak, 04.06.2015. u 19.00, dr.sc. Gabi Abramac održat će predavanje o hasidskim zajednicama Amerike i jezicima koje hasidi govore.

Hasidski pokret dio je haredskog judazima. Haredski Židovi strogo se pridržavaju židovskog zakona (halacha) i odbijaju modificirati svoja vjerovanja kako bi se prilagodili modernom dobu.
Hasidski pokret utemeljen je u 18. stoljeću pod vodstvom rabina Izraela Baal Šem Tova (još zvanim Bešt). Baal Šem Tov bio je učenjak i mistik podjednako posvećen otvorenom, vanjskom i skrivenom, unutarnjem aspektu Tore. On i njegovi sljedbenici stvorili su način židovskog života koji je naglašavao mogućnost svih Židova da se približe Bogu putem svega što čine, govore i misle.

Hasidski pokret različit je od ostalih oblika ortodoksnog židovstva zato što naglasak stavlja na židovski misticizam, na stvaranje novog oblika štovanja i na jedinstvenu društvenu organizaciju. Hasidski nauk ističe kako bilo koji Židov može uspostaviti odnos s božanstvenim kroz radosno iskazivanje vjere koje uključuje pjevanje, ples i ekstatičnu molitvu.Ovo je bilo suprotno tadašnjoj rabinskoj tradiciji koja je bila temeljena na asketskom izučavanju Tore, primarno u domeni elite.

Jezik hasidskih Židova je jidiš. Jezik je nastao prije otprilike tisuću godina kada su Židovi s romanskih teritorija prešli na područje Rajne koju su oni nazivali Loter. U to doba su govorili ono što se na hebrejskom naziva La’az – jezik tuđinaca koji je uključivao varijante latinskog i rane oblike francuskog i talijanskog s primjesama hebrejskog. Tijekom vremena jezik je apsorbirao mnoge leksičke i sintaktičke elemente germanskih dijalekata u tom području. Tako je jidiš postao židovskim jezikom kojega su koristile isključivo židovske zajednice i koji se od tada zapisuje posebnim, hebrejskim alfabetom. Kada su se aškenaski Židovi počeli kretati prema istočnoj Europi u 16. stoljeću jezik je počeo usvajati i slavenske elemente. Jidiš je u hasidizmu zadobio status svetog jezika.

Do kraja Drugog svjetskog rata velika većina hasidskih Židova Europe ubijena je u holokaustu. Političke i geografske okolnosti uvjetovale su preživljavanje. Oni koji su živjeli bliže ruskoj granici imali su prilike prebjeći u, relativno govoreći, sigurniji Sovjetski Savez. Mađarski hasidi preživjeli su u većem broju od poljskih hasida budući da se Mađarska priključila silama osovine tek 1944. godine. Suprotno tomu, nacisti su zauzeli Poljsku već 1939. i ubili su većinu poljskih hasida u koncentracijskim logorima. Uništavanje središta hasidizma tijekom holokausta, osobito u Poljskoj i Mađarskoj, označilo je povijesni kraj hasidizma kao židovskog iskustva na istočnoeuropskom tlu. Preživjeli hasidi naselili su se nakon rata u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu, Kanadi, Engleskoj i Belgiji.

Unatoč određenim promjenama unutar hasidizma, istočnoeuropske značajke prisutne su u svakodnevnom životu hasida – u njihovoj kuhinji, odijevanju, vjerskom stilu života, a najviše u održavanju jidiša kao glavnog govornog jezika u većini hasidskih zajednica.

Ovo predavanje vodi nas kroz povijest hasidskog judaizma u Europi i dolazak hasida u Ameriku. Dr. sc. Gabi Abramac predstavit će rezultate svog terenskog istraživanja provedenoga u hasidskim enklavama New Yorka, te zorno opisati način života i logiku hasidskih zajednica.

Comments are closed.